Skip to main content

Primjeri dobre prakse

Otvoreni podaci su redoslijed kojim se stvari odvijaju. Svijet se okreće postepeno prema otvorenim sustavima i otvoreni podaci su u skladu s time.

Uporaba otvorenih podataka zapravo je jedan održiv razvoj u malom.

Pod time se smatraju procesi promjena, upotreba resursa, smjer investicija, tehnološki razvoj i institucionalne promjene koje se provode zajedno s potrebama današnjih i budućih naraštaja.

Vezano za to, jedna inspirativna priča koja dolazi iz Slovenije, a pokazuje što se sve može s otvorenim podacima. U praksi!

http://hackathon.abc-accelerator.com/kulturna-pustolovscina-na-dlani/

Zadatak je bio da se u ograničenom vremenu i na temelju izazova stvori idejno informacijsko rješenje koje će omogućiti bolju promociju i iskustvo slovenske kulturne baštine u turizmu - izazov pod nazivom "Stvaranje digitalne priče o kulturnoj baštini".

Svrha je bila izrada idejnog rješenja aplikacije, koja će korištenjem otvorenih podataka omogućiti bolju promociju i doživljaj kulturne baštine u turizmu ili bolju integraciju kulturne baštine s turizmom.

Odabrana rješenja nude prototipove aplikacija koje imaju jasno definirane ciljne skupine, najbliže su konceptu Turizma 4.0 i nude najopsežnije i najprihvatljivije korisničko iskustvo i uključivanje lokalnih aktera u prezentaciju slovenske kulturne baštine.

Izazovi su u konkretnom primjeru bili:

  1. Povezivanje ponude različitih vrsta baštine (uključujući digitalnu) i integracija manje poznate baštine (uključujući izvan glavnih godišnjih doba (sezonski prilagođeno) ili prilagođeno sezoni
  2. Povezivanje nasljeđa i gastronomije Slovenije - europska gastronomska regija ili Taste sLOVEnia
  3. Veće povezivanje baštine na međunarodnim popisima (UNESCO i Oznaka europske baštine) s lokalnom ponudom

Preko portala otvorenih podataka i baze raznolikih otvorenih podataka može se napraviti puno toga, jer portal će predstavljati središnji katalog evidencija i baza podataka u Republici Hrvatskoj, odnosno središnji popis metapodataka o svim evidencijama i bazama podataka koje čuvaju tijela javne vlasti, lokalna samouprava i druga tijela javnog sektora; također portal predstavlja web stranicu za objavu podataka baze podataka u otvorenim i strojno čitljivim formatima.

Portal svima jamči pravo na slobodno i jednostavno korištenje onih slobodno dostupnih podataka koji su objavljeni u načinu rada "otvoreni podaci" za bilo koju svrhu.

Pametna digitalizacija čini vrtiće ugodnijim mjestom za rad, a zadovoljniji odgojitelji mogu djeci pružiti više.

Zagrebačka tvrtka Dikobraz napravila je u 3. mjesecu 2021. godine aplikaciju OrdyBee, prvo hrvatsko integralno rješenje za upravljanje svim poslovnim i potpornim procesima vrtića.

Aplikacija OrdyBee će olakšati rad, komunikaciju i izvještavanje u vrtićima i time osloboditi više vremena i resursa za neposredan rad s djecom.

Cilj aplikacije je optimizirati procese rada u vrtićima i poboljšati komunikaciju u svim smjerovima – od odgajatelja, stručnih službi, roditelja i šire zajednice.

Radi se i na razvoju pametnih rješenja koja će digitalno transformirati odgojno-obrazovni rad.

Rješava se problem vrtića tako da se očekuje kako će se softver uskoro implementirati u veliki broj vrtića, a zatim kroz suradnju i povratne informacije korisnika nastaviti razvijati OrdyBee novim modulima i nadogradnjama koje će unaprijediti predškolski odgoj i obrazovanje.

Osim što štedi desetke sati tjedno, aplikacija ima i integrirani roditeljski portal koji olakšava komunikaciju s roditeljima. Sve obavijesti, rang-liste, upute ili privatne poruke roditelji će moći naći na portalu, a odgojitelji i drugi djelatnici vrtića lako će ih proslijediti klikom miša pojedinom roditelju, skupini ili pak svim roditeljima.

OrdyBee funkcionira kao SaaS rješenje, točnije vrtić plaća mjesečnu pretplatu i koristi aplikaciju u oblaku, bez instalacija ili potrebe za održavanjem. Prednost je i u tome što se aplikaciji može pristupiti s bilo kojeg uređaja i lokacije, što je posebno važno za upravljanje područnim objektima.

Kako se došlo do dijela potrebnih podataka?

Na poveznici https://sudreg-podaci.pravosudje.hr/

Dobivaju se podaci putem OIBa, i to osnovni podaci, sjedište, datum osnivanja, predmeti poslovanja, pravni oblik (osim obrta i udruga). Osim tih podataka, postoje podaci o NKD ( Nacionalna klasa djelatnosti).

Svakako je sve to korisno, jer postoji pristup važećim podacima, te ako se implementira takva uslugu u neki softver (ti se podaci koriste na nekoliko mjesta, od unosa tvrtki u sustav, pa do samo upita) postoje valjani i konzistentni podaci, čime se olakšava korisniku unos podataka, a time se i povezuju potrebne informacije.